23. JANUARA 2014. GODINE UMRO ALIJA DŽOGOVIĆ

JANUAR

Na današnji dan 2014. godine u Peći je umro Alija Džogović, jedan od najvećih bošnjačkih intelektualaca, pjesnik, lingvista, onomastičar, književni teoretičar i esejista, član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).

Rođen je 16. decembra 1929. godine u Laholu kod Bijelog Polja, u crnogorskom dijelu Sandžaka. Osnovnu školu završio je u Zatonu, a gimnaziju u Peći. Književnost i jugoslovenske jezike diplomirao je 1955. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Od tada je živio u Peći.


Novinarstvom se bavio od 1951. do 1970. godine. Od 1979. godine se intenzivno bavio naučnim radom iz oblasti lingvističkih disci plina i narodne književnosti. Napisao je više knjiga. Zastupljen je u više antologija kosovskog i sandžačkog pjesništva. Dobitnik je više nagrada.


Dženaza je obavljena u petak 24. januara u Laholu kod Bijelog Polja

BOŠNJAK


Bošnjak ne može biti svako – nikada i nikako,
pa da mu je zvijezda na čelu,
pa da se rodio sa oreolom oko glave,
pa da je pao s neba.


Bošnjak ne može biti svaka ckvrnja,
sitnež i pena od sapuna,
niti skutonoša, niti štitonoša,
niti onaj ispod kamena, niti onaj iza stuba,
niti onaj ispod drijena, niti koji bio
i kakav bio…
Bošnjak nije ibretnik niti ukletnik,
niti grabikapa, niti čabarkapa,
niti rahatlokum, niti čorba…

Bošnjak je nešto sasvim drugo:
Bošnjak je vječna borba,
Bošnjak je kuća, i zemlja, duša od čovjeka,
Bošnjak je riječ od lijeka…


Bošnjak se ne rađa tek onako,
bez reda i na brzinu,
uz plot i vrzinu,
već kao majković i odžaković,
kao Budalina Tale, kao Omer,
kao Đerzelez, kao Meho…


On se ne rađa samo tek tako – da gudi svoju,
no da sam nosi svoj štit,
da svuda može opstojat i bit.


Ferid reče da se Bošnjak ne rađa kao biberovo zrnce
već da Bošnjakom postaje i ostaje.


Bošnjak je onaj Bošnjo,
uvijek prav i uspravan – i na nogama i na stećku,
on je i žeravica i lastavica,
i binadžija i megdandžija,
i sevdalija i meraklija,
i pjesma i razgovor,
i gost
i domaćin,
mrko čelo i oštar pogled;
nikada led
niti tuđe cvijeće, niti u šumi drveće,
niti korijenje bez korijena,
niti mlaka voda…
Bošnjak je sloboda,
Bošnjak je Dobri Bošnjo,
Bošnjak je Majčin Sin…


Ako je sve drugačije
onda Bošnjak nije

Projekat podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *